Nijednim zakonskim aktom u BiH nije jasno preciziran maksimalan iznos kamata koje institucije koje se bave kreditiranjem mogu naplatiti od korisnika kredita. Zemlje regiona, izuzev Srbije, već su jasno definirale gornju granicu kamata koje njihovi građani mogu platiti, ili rade na takvim rješenjima.

_{Izvor: Klix.ba}

U većini zemalja Evropske unije i SAD-a, kao i u državama u našem okruženju kao što su Hrvatska, Crna Gora ili Makedonija vlasti su ograničile kamatne stope različitim mjerama i na različitim nivoima. U većini slučajeva regulativa se odnosi na spriječavanje lihvarenja, a sudeći prema maksimalnim limitima u mnogim zemljama, neke usluge u BiH mogle bi se okarakterisati kao lihvarske.

Tako je maksimalna kamatna stopa za potrošačke kredite u Španiji 10 %, u Holandiji 15, a u Poljskoj 20 %. U Hrvatskoj su banke tokom 2013. pokušavale da se odupru namjeri vlade da maksimalnu kamatu na potrošačke kredite spusti sa 12 na 9 ili 10 %, dok je u novembru 2012. godine u Crnoj Gori određen zakonski maksimum od 15 %. U Hrvatskoj su efektivne kamate ograničene na 11 %, i za banke, ali i za kreditne unije koje su finansijske institucije nešto suženog obima djelovanja koje kredite mogu izdavati samo svojim članovima, potvrđeno je za Klix.ba iz Udruge kreditnih unija Hrvatske.

Prosječne efektivne kamatne stope kredita koje su građani Federacije BiH uzimali kod banaka u 2014. iznose 8,5 %. Međutim, efektivne kamatne stope koje su građani Federacije BiH uzimali kod mikrokreditnih organizacija u 2014. iznosile su nevjerovatnih 24,4 %, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH. U pojedinim slučajevima kamate prelaze 30 %, što bi se, s mnogo aspekata, moglo smatrati modernim lihvarstvom.

"Visina kamatnih stopa u bankama u RS, kao i u FBiH, nije ograničena niti određena zakonom ili podzakonskim aktima, već formiranje kamatnih stopa diktira samo bankarsko tržište, a svaka banka pojedinačno donosi odluke o visini kamatnih stopa, na osnovu svojih analiza, uzimajući u obzir prvenstveno cijenu izvora sredstava koju banke plaćaju, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu novca, kao i procjenu rizika koji nosi svaki kreditni proizvod", kažu za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo RS.

Za period od 1. januara do 31. decembra 2014. godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa mikrokreditinih organizacija u RS na kredite iznosila je 21,00 %. Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Agencije za bankarstvo RS potvrđeno je za Klix.ba kako nijedan zakon ne precizira maksimalnu visinu kamate koju neko smije naplatiti od građana. Istina, u Zakonu o obligacionim odnosima postoji dio koji govori o zelenašenju. Međutim, članom 399. Zakona o obligacionim odnosima ponovo nije jasno određena maksimalna visina kamata, na što su se u nekim slučajevima pozivali i sudovi. U tumačenju zakona kaže se da se zaključak da je ugovorena nedopuštena kamata na ugovore o kreditu može zasnovati samo na utvrđivanju činjenice da su ostvareni svi elementi zelenaškog ugovora. Također, napominje se da kad nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu ugovornu kamatnu stopu između drugih osoba (a ne između pojedinaca), u svakom pojedinom slučaju treba ocijeniti da li stopa ugovorne kamate ima elemente zelenaškog ugovora.

Iz svega proističe da bi osobe koje smatraju da su oštećene i da plaćaju previsoke kamate morale pokrenuti sudski spor kojim bi se ustanovilo da li se u konkretnom slučaju radi o lihvarskom ugovoru.