Krediti

Danas ne možemo ni jedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao svakidašnjica u današnjem vremenu, i većina ljudi danas vraća čak i više od jednog kredita. Želimo kupiti stan, kuću, novi automobil, započeti mali biznis, prvo što radimo jeste traženje sredstava za finansiranje, a njih većinom nalazimo u bankama uzimajući kredit, koji kasnije uz naknadu ( kamatu ) vraćamo u jednakim mjesečnim ratama.
Da bi dobili kredit, potrebno je i određeno osiguranje da ćemo kredit i vratiti, najčešće se kao oblik osiguranja javlja hipoteka i žirant.
Za uzeti kredit plaćamo određenu kamatu, tj. cijenu pozajmljenog novca. Kamatna stopa varira od kredita do kredita i zavisi od roka vraćanja, iznosa i namjene kredita.

Naziv kredit potiče od latinske riječi creditum, što znači kredit ili zajam, odnosno od riječi credo, credere, što znači vjerovati.
S obzirom da se kredit najčešće izražava u novcu, u teoriji i praksi finansiranja, ove dvije kategorije se najviše povezuju i posmatraju. Kreditni odnos se zasniva između povjerioca (davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima kada povjerilac želi svoja raspoloživa sredstva najbolje iskoristiti, a dužnik ima potrebu za sredstvima da bi finansirao određenu aktivnost. U literaturi se često može susresti umjesto pojam kredita pojam zajma.

Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz određeni kredit jer i one imaju svoje troškove te mogu da utiču na cijenu otplate kredita. Obratimo pažnju na ugovor koji potpisujemo, ponekad on može da sadrži stavke koje su sklone promjenama a koje nam možda neće odgovarati.
Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje finansijskih sredstava, ima i svoje nedostatke, ukoliko potpišemo ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom vremena promijeni kamatnu stopu. 

U današnje vrijeme prava je rijetkost da veće investicije prolaze bez kredita neke vrste. Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cijena veća od mjesečnih primanja, kredit može pomoći.

Krediti mogu biti nenamjenski ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namjenski kao što su: potrošački, stambeni ili krediti za obrtna sredstva. 

Nakon odluke da su nam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo prikupiti informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijeniti koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.

Hipotekarni krediti-dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili poslovni prostor, zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad kojima se založno pravo stiče upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da hipotekarni zalog bude izložen javnoj prodaji, tj. dražbi.  Na hipotekarnom tržištu veliki značaj imaju stambene hipoteke.

Gotovinski kredit znači da mi kao klijent određene banke podižemo određenu sumu novca tj. pozajmljujemo je od banke. U tom slučaju, nije neophodno navesti svrhu kupovine i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potrošimo kako želimo.

Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko kada kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga otplaćujemo, banke nude različite uslove korištenja ove usluge. Pri realizaciji stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita, osim same kupovine, može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora.

Kredit za kupovinu motornog vozila koristi se kada izaberemo voziloi koje želimo da kupimo. Sa predračunom odlazimo u banku i tada nam se odobrava kredit (ukoliko su svi uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima nam direktno mogu ponuditi ovu vrsu kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom riješava na jednom mjestu.

Potrošački kredit je sličan gotovinskom kreditu sa tom razlikom što kod potrošačkog kredita morate navesti koja mu je namjena. To mogu biti kupovina nameštaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slično kao kod kredita za kupovinu motornih vozila, potrebno je priložiti predračun i tada se na osnovu njega odobrava kredit.

Otplata kredita

Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se plaća za korištenje sredstava banke.Kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj stopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraćamo glavnicu + kamatu. Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju, uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među samim bankama a uglavnom se prilagođavaju našoj platežnoj moći i visini do koje možemo da isplaćujemo mjesečne rate.

Anuitet, odnosno rata je redovna, najčešće mjesečna isplata novčanog iznosa sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na ime postepene otplate kredita. Osim mjesečne, ona može biti i tromjesečna, polugodišnja, godišnja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je važno da se podrobno raspitamo o uslovima vraćanja kredita i da rate prilagodimo svojim mogućnostima. U tome nam može pomoći bankarski službenik koji će nas obavijestiti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, razrješimo je prije nego što potpišemo ugovor.

Poček, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje korisniku, ali nije još započeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs period, potrebno je da se informišemo da li se u tom periodu plaća ili ne plaća kamata. Grejs period može da nam pomogne ukoliko momentalno postoji problem i zbog toga ne možete odmah da otpočnemo otplatu. Loša strana ove povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sa naplatom kamate, platićemo veći iznos kamate nego što bismo to inače činili. 

Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Drugim riječima, kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta.

Efektivna kamatna stopa - predstavlja stvarnu cijenu kredita. Efektivna kamatna stopa obuhvata nominalnu kamatnu stopu plus naknade i provizije koje plaćamo banci za odobravanje kredita (s tim da ova stopa ne obuhvata određene moguće troškove poput troškove procjene vrijednosti sredstava za obezbjeđenje kredita, troškove izdavanja uvjerenja i potvrda koje su vam potrebne za kreditni zahtjev i sl.). EKS je mjerilo cijene kredita samo ako se upoređuje zaduživanje u istoj valuti.
Nominalna kamatna stopa - predstavlja procenat koji određuje koliki dio duga plaćate na nivou rate i koristi se za obračun redovne kamate za određeni kredit. Može biti fiksna ili promjenljiva.