Godinu dana nakon masovnih poplava u maju 2014. godine, broj osiguranja od poplava nije se značajnije povećao, naveo je u svom izlaganju na nedavno održanom Susretu osiguravača i reosiguravača Zlatan Filipović, direktor Bosna Reosiguranja.

Govoreći o implikacijama katastrofalnih šteta od poplava na imovinska osiguranja u regionu, Filipović je kazao da je nakon lanjskih poplava u BiH samo jedno osiguravajuće društvo navelo da ima povećan interes za sklapanje polica osiguranja koje bi pokrivale i poplavu, ali nije poznata eventualna realizacija takvih osiguranja.

"Portfolij Bosna Reosiguranja je zabilježio štetu na svega 68 domaćinstava u BiH nakon poplava u maju 2014. godine", kazao je Filipović.

Ranije iskustvo s poplavama 2010. godine, koja je bila kišna i imala tri perioda poplava, u januaru, junu i decembru, pokazuje da je u portfoliju Bosna Reosiguranja 2011. godine broj osiguranja od poplava pao, pala je i premija, dok se ukupna suma osiguranja povećala za 2,14 posto u odnosu na 2010. godinu. 
Radi se, po mišljenju Filipovića, o pat poziciji, koja se ponavlja već duži niz godina, a gdje društva za osiguranje ne poduzimaju dovoljno da bi povećala broj ovih osiguranja, a istovremeno stanovništvo i privreda ne iskazuje zabrinutost zbog onoga što se desilo, niti se raspituju koliko bi osiguranje koštalo, već uz lakonski izgovor da je osiguranje preskupo, ne poduzimaju ništa. 

Uobičajen pristup društava za osiguranja u regiji je da poplavu nude kao dodatnu opasnost uz požarno osiguranje. Kako je požarno osiguranje jedno od dobrovoljnih osiguranja, i zastupljenost požarnog osiguranja je relativno niska, a broj osiguranika koji imaju osiguranu i poplavu kao dodatnu opasnost je još manji. 
Pojedina društva su, prvenstveno iz konkurentskih razloga, počela poplavu pokrivati kao osnovnu opasnost kod osiguranja auto kaska. 

Prema Filipovićevom mišljenju potrebna su rješenja zaštite tri bitna segmenta imovinskih osiguranja - osiguranja domaćinstava, državnih i javnih institucija i pravnih osoba u privatnom vlasništvu, koja moraju poteći od industrije osiguranja, ali i biti podržana od vlasti.

U segmentu domaćinstava, reakcije vlasti u zemljama regije bile su različite, od dijeljenja platnih kartica, podrške iz državnih ili donatorskih fondova, do osiguranja u ime i za račun Europa RE, ali naizglednije rješenje u uslovima niskih prihoda domaćinstava je učvršćivanje svijesti da se osiguranje od poplava shvati kao potreba. Pri tome je neopohodno da prihodi po domaćinstvu narastu da bi se domaćinstva oslobodila dojma o skupoći osiguranja. 

Jedna anketa Bosna RE provedena među društvima za osiguranje pokazala je da bi osiguranje od požara u dopunski rizik poplave za stan od 75m2 koštalo od 80 do 140 KM godišnje, što je prevedeno na vrijednosti, koje su, čini se, značajnije našem stanovništvu, 40 do 70 litara goriva ili od 24 do 42 paklice najpovoljnijih cigareta na tržištu.

"Dok ne dođemo u situaciju da prosječan stanovnik BiH ima prihode koji su dostatni da ne mora razmišljati hoće li se odreći 40 litara goriva ili 24 paklice cigareta ne bi li imao neko osiguranje, neophodno je omasoviti osiguranje od poplava. Uz poplavu neophodno je uključiti i neke druge opasnosti", zaključuje Filipović.

On dodaje da je jedini realni put kreiranje jednostavnog, unificiranog proizvoda sa sumom osiguranja koja će biti dostatna za prosječnu štetu nastalu poplavom, pa i nešto više, istom premijom, eventualno franšizom, koja bi značajno pomogla da se premija postavi relativno nisko, te sa formiranjem poola koji bi preuzimao i plasirao kumul tih rizika na međunarodnom tržištu.
Najvažnija karakteristika tog proizvoda je da bude obavezan. 

Kad je riječ o državnim i javnim institucijama država bi trebala proglasiti obaveznost osiguranja od poplava, a u slučaju pravnih osoba u privatnom vlasništvu potrebno je mijenjati shvatanje da je država ta koja će stati iza obnove uništene ili oštećene imovine u privatnom vlasništvu (brojni su primjeri da je vlast pomogla iz raznih razloga vlasniku ili vlasnicima tvornica, ureda, agencija...). 

Dokle god vlast staje iza takvih šteta sredstvima iz budžeta, mogućnosti za rast osiguranja ostat će minimalne.