Autor: Lejla Softić, dipl.oec. ¹ 

 “ Bogataš nosi mozak u džepu.”

- Njemačka poslovica

Korištenje debitnih i kreditnih kartica, u proteklom periodu, značajno je uticalo na smanjenje upotrebe gotovine pri plaćanju odnosno pojednostavljeno je plaćanje roba i usluga, te su omogućeni novi načini kreditiranja potrošačkih potreba. Kako je tehnologija plaćanja napredovala, banke su pri isteku roka važenja postojećih platnih kartica vršile zamjenu 'starih' kartica sa novim tj. beskontaktnim karticama. Uvođenjem NFC (Near Field Communication) tehnologije unapređuje se način beskontaktnog plaćanja, a platne transakcije se izvršavaju putem digitalnog novčanika odnosno mobilnog telefona.

Beskontaktna novčana transakcija^[2] (beskontaktno plaćanje) podrazumijeva plaćanje pri kojem kartica ne napušta ruku korisnika, a provođenje transakcije do određenog iznosa nije potrebno autorizirati upisivanjem PIN-a ili potpisom. Beskontaktne kartice koriste se za 'manje' novčane transakcije, a da bi se plaćanje provelo dovoljno je platnu karticu prisloniti na čitač kartice tj. POS uređaj.
Beskontaktne platne kartice imaju ugrađenu dodatnu sigurnosnu zaštitu, koju osigurava pružatelj usluge (banke ili kartične kuće). Međutim, ustupanjem kartice djelatniku čiju uslugu ili proizvod koristi, rizike korištenja beskontaktne tehnologije korisnik kartice preuzeo je na sebe.

Priča o beskontaktnom plaćanju započinje 1997. kad je naftna kompanija Mobil predstavila SpeedPass - vlastiti sustav beskontaktnog plaćanja. No, nije se plaćalo karticom već se pojavio uređaj u obliku privjeska koji se mogao zakvačiti na prsten s ključevima. Trenutno je u europskoj uniji u opticaju više od 51 milijuna beskontaktnih kartica kojima se može plaćati na više od 671.000 terminala postavljenih u maloprodajnim marketima i ugostiteljskim objektima.

Švedska je prva zemlja koja sigurno korača prema tome da postane bezgotovinsko društvo. Zapanjujuće, ali oko 900 od 1.600 ogranaka banaka više ne drži gotovinu niti prima gotovinske uplate, a većina njih više nema ni bankomate. Već nekoliko godina novčanicama se ne mogu platiti karte za autobuse ni vlakove. Zapravo će vas u Švedskoj, pokušate li dati novac umjesto kartice za plaćanje vožnje metroom gledati gotovo kao da ste im u zamjenu ponudili jaja ili neku drugu vrstu robe, a sve više kafića i restorana također odbija gotovinu. Međutim, Švedska je zasad među iznimkama.

U julu 2018. godine, Mastercard je predstavio rezultate istraživanja o navikama korištenja financijskih usluga među hrvatskim građanima. U protekle 4 godine korištenje beskontaktnog plaćanja povećalo se za više od sedam puta, te sada iznosi 73%. Većina korisnika beskontaktno plaća na tjednoj bazi, više od četvrtine (26%) nekoliko puta tjedno, a svakodnevno njih 15%. Kao glavnu prednost većina ispitanika ističe brzinu (87%) i jednostavnost (86%). Uz to, čak 55% ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 57% namjerava koristiti češće nego do sada, prije svega oni mlađi od 40 godina. Gotovo 2/3 ispitanika (62%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela.

Prema rezultatima prvog MasterIndex BiH 2017 istraživanja u pogledu korištenja online i beskontaktnih plaćanja u BiH utvrđeno je da 22% ispitanika imaju odnosno koriste beskontaktne kartice. Njima najčešće plaćaju korisnici u dobi od 25 do 34 godine, iako se ona koristi u svim dobnim grupama, s izuzetkom starijih osoba od 60 godina koji nisu pokazali interes za ovom tehnologijom. Ogromna većina, blizu 80% građana BiH koristilo je svoju karticu za plaćanje putem interneta. Neki to rade više puta sedmično, a neki tek jednom godišnje. Među potrošačima na internetu je više žena – 55%. 35% ispitanika je navelo da karticama plaćaju beskontaktno u trgovinama odjećom i obućom, 26,5% ispitanika plaća u supermarketima i 22 % u apotekama, odnosno drogerijama. 35% ispitanika se izjasnilo da se odlučuju za beskontaktno plaćanje jer ono omogućava i učestvovanje u nagradnim igrama.

Iz navedenih primjera može se konstatovati da je beskontaktno plaćanje izvan BiH uobičajeni način plaćanja, kao i da se ova tehnologija plaćanja počinje primjenjivati i na BH tržištu. Tako pojedine banke u BiH promoviraju korištenje npr. Beskontaktne dopunjive MasterCard kartice koja se 'veže' uz poseban račun u banci, koji ne služi za redovna primanja i za koji nije vezano dopušteno prekoračenje, gdje klijent samostalno odlučuje kada i koliko novca će uplatiti na račun za korištenje dopunjive kartice odnosno možete ovu karticu upotrijebiti za plaćanje svega što biste inače platili gotovinom.
Dopunite iznos na kartici po vlastitoj želji i plaćajte na svim internet i prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu sa istaknutom oznakom Mastercard branda. Kako beskontaktne transakcije putem mobilnih telefona imaju izuzetan uticaj na razvoj digitalnih plaćanja, to je na BH tržištu od prošlog mjeseca aktualna i tzv. usluga „m-plati“, a kako bi isprobali novu uslugu korisnici Visa kartica moraju da koriste mobilni uređaj koji podržava NFC tehnologiju i ima Android operativni sistem.

Beskontaktno plaćanje je brz i ugodan način plaćanja idealan za male kupovine na prometnim lokacijama gdje je brzina od ključne važnosti, primjera radi u restoranima brze hrane, supermarketima ili na benzinskim pumpama. Ovakav vid plaćanja značajno smanjuje vrijeme trajanja transakcije, a samim tim i gužve na kasama, što je ujedno i osnovna prednost koju beskontaktno plaćanje nudi trgovcima.

S druge strane, beskontaktno plaćanje klijentima omogućava dodatni osjećaj sigurnosti jer prilikom plaćanja kartica ostaje kod njih. Postoje nedoumice klijenata koji misle da se može desiti da svojom karticom, ukoliko je ona u blizini terminala za plaćanje, plate tuđi račun, ali to se ne može desiti. Naime, da bi transakcija bila izvršena potrebno je da kartica bude veoma blizu terminala, odnosno dva centimetra od njega. Pored toga, da bi obavljanje transakcije započelo potrebno je da trgovac prvo unese iznos plaćanja.

Kartice za beskontaktno plaćanje predstavljaju inovativno rješenje sa ciljem da kupovinu učine ugodnim iskustvom. Iznosi kupovina koji ne zahtijevaju unos PIN-a različiti su za pojedine zemlje. Niže su primjeri za neke od zemalja:

• Bosna i Hercegovina – iznos do 30,00 KM
• Hrvatska – iznos do 100,00 HKN
• Srbija – iznos do 1.500 DIN

• Slovenija – iznos do 15 EUR
• Crna Gora – iznos do 15 EUR
• Austrija – iznos do 25 EUR
• Njemačka – iznos do 25 EUR
• Turska – iznos do 50 TRY
• Mađarska – iznos do 5.000 HUF

_{[1] SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: [email protected]}

_{[2]  Izvor: https://www.progreso.hr/blog/beskontaktno-placanje/}