Autor: Lejla Softić, dipl.oec. ¹ 

„The future of money is digital currency.“

– Bill Gates

Informacija da je Kina donijela prvi kripto zakon, koji je stupio na snagu 01.01.2020. godine, jedan je od pokazatelja da bi donošenje ovog zakona moglo predstavljati temelje za nadolazeću kinesku nacionalnu kriptovalutu, iako još uvijek nema službenog datuma njenog lansiranja. Bez obzira što se u pojedinim državama uspostavljaju zakonski okviri, u oblasti reguliranja tržišta kriptovaluta, u BH medijima se i dalje mogu pronaći prvenstveno tekstovi da su ulaganja u kriptovalute najveća prijetnja za investitore u 2020. godini.

Šta je Bakkt?

Bakkt je prva futures burza na svijetu kod koje će se sve trgovine, odnosno trejdovi isplaćivati u Bitcoinu, a ne u fiat valutama. Ova burza za Bitcoin futures i platforma za digitalne valute osnovana je 2018. godine od strane Intercontinental Exchange (ICE), a ICE je podružnica New York Stock Exchange (NYSE) - najveće svjetske burze za trgovinu dionicama.

Platforma je izgrađena na Microsoftovoj tehnologiji i podrazumijeva prešutno odobravanje kriptovaluta kao legitimnog entiteta od strane ovog tehnološkog giganta. Osmišljena je da služi za institucionalno, trgovačko i potrošačko sudjelovanje u digitalnim dobrima promovirajući veću učinkovitost, sigurnost i korisnost. Stvaranje ove otvorene platforme izvršeno je sa ciljem efikasnijeg korištenja transformativnog potencijala digitalne imovine na globalnim tržištima i u trgovini. Bakkt je osnovan da servisira sve razine lanca opskrbe kriptovalutama, od povremenih ulagača do mega-trgovaca, poput Starbucks-a.

Prva BH kripto mjenjačnica

Da su se globalne pozitivne promjene u oblasti primjene kriptovaluta počele dešavati i na domicilnom tržištu, najbolje pokazuje primjer osnivanja prve blockchain platforme za trgovanje kriptovalutama u Bosni i Hercegovini. Misija BCX platforme je uvođenje kripto imovine na domicilno tržište, kroz obezbijeđivanje efikasne i sigurne infrastrukture za povezivanje ponude i potražnje za digitalnom imovinom, i masovne primjene blockchain tehnologije od strane kompanija i pojedinaca.

Na taj način, privredni subjekti i pojedinci na domicilnom tržištu su u mogućnosti ne samo da se zvanično informiraju o aktualnim trendovima u oblasti kriptovaluta, nego i da izvršavaju finansijske transakcije. Iako u svom poslovanju nailaze na prepreke, uslijed nedostajuće zakonske regulative u ovoj oblasti, za nadati je se da će ovaj projekat uspješno nastaviti sa radom i u narednom periodu.

Aktualni globalni trendovi

Osnivanjem Bakkt-a trgovanje kriptovalutama, na globalnom tržištu, postepeno postaje mejnstrim. Stoga neki finansijski eksperti veruju da bi svaki investitor trebalo da 2-5% posto svog portfolija posvete kriptovalutama, koje su i dalje nestabilne, te evoluiraju vrtoglavim brzinama.

Razvojni trendovi u oblasti kriptovaluta, na globalnom tržištu, kontinuirano se dešavaju. Tako je HTC predstavio pametni telefon koji će imati mogućnost spremanja kriptovaluta sa ugrađenim 'novčanicima', dok je Facebook za 2020. godinu planirao razviti svoju kriptovalutu 'GlobalCoin', koja će korisnicima omogućiti jeftino i sigurno obavljanje transakcija bez obzira na to imaju li bankovni račun.

Pozitivne prakse u okruženju

Jedan od primjera pozitivne prakse iz okruženja je informacija da Hrvatska pošta (HP) proširuje svoju uslugu otkupa kriptovaluta na ukupno 55 poštanskih ureda u svim županijama, te najava da će u budućnosti u poslovnicama HP-a biti moguće i kupiti kriptovalute. Trenutno je moguće zamijeniti 5 najčešće korištenih kriptovaluta: Bitcoin, Ethereum, Stellar, Ripple i EOS.

Osnivanje Bitcoin Asocijacije Srbije jedan je od primjera kako se okupljanjem kreativnih i inovativnih ljudi, koji hoće da idu u korak sa vremenom i u Bitkoinu vide priliku da naprave nešto i za sebe i druge, mogu organizirati profesionalci sa ciljem unapređenja primjene kriptovaluta na nacionalnom tržištu.

Zaključak

Na BH tržištu se ne dešavaju značajnije promjene u oblasti primjene kriptovaluta. To je najbolji pokazatelj kako nedovoljna agilnost na finansijskom tržištu može imati direktan uticaj na stepen promjena koje se događaju u realnoj privredi. Izostanak promjena u oblasti primjene kriptovaluta na domicilnom tržištu možda neće u značajnijoj mjeri uticati na poslovanje BH privrednih subjekata. Međutim izostanak primjene nekih drugih finansijskih alata, koji trenutno nisu u primjeni na BH tržištu, jedan je od pokazatelja kako izostanak potrebnih promjena na finansijskom tržištu može imati značajan uticaj na razvoj BH ekonomije i društva.

Sve ono što se na BH tržištu ocjenjuje kao 'rizično ulaganje' kada su u pitanju kriptovalute, na globalnom tržištu već postepeno postaje mejnstrim. Dok se na ovaj način budu posmatrali aktualni globalni trendovi, ne samo u oblasti primjene kriptovaluta, nego općenito pri digitalnoj transformaciji poslovanja, najbolji je pokazatelj koliko su BH privreda i društvo udaljeno od tzv. Industrije 5.0.

Očekivati da će se promjene desiti same od sebe i da će globalni trendovi 'zaobići' BH tržište nije realno. Analizom okruženja, kada su u pitanju pozitivne prakse iz oblasti primjene kriptovaluta, može se konstatovati da su aktualni globalni trendovi iako veoma blizu, još uvijek istovremeno i veoma daleko za 'prosječne' BH ulagače u kriptovalute i pionire koji bi željeli da se 'okušaju' u ovoj vrsti finansijskih ulaganja ili barem pri 'rudarenju' kriptovaluta. U tom smislu, trenutno, nije moguće zamisliti da bi neki od domicilnih telekom operatera ili drugih privrednih društava u BiH, mogli ponudu svojih usluga inovirati na način kako je to učinila npr. Hrvatska pošta.

Umjesto zaključka, na kraju ovog teksta, sasvim logično se može postaviti i slijedeće pitanje: Koliko sve učesnike na BH tržištu 'košta' nedovoljna informiranost o suvremenim finansijskim trendovima, sa naglaskom na primjenu i zakonsko reguliranje poslovanja sa kriptovalutama?

^{1 SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: [email protected]}